UPOZORENJE HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE ‘Upis u adresar mogli biste plaćati godinama’

Iako u zaglavljima nekih obrazaca piše da je besplatno, na dnu piše drugačije

 

 

 

 

Hrvatska gospodarska komora na svojim je internet stranicama upozorila poduzetnike da ne nasjedaju na ponude nekih inozemnih tvrtki da ih uvrste u međunarodne poslovne adresare.

Poslovanje tih tvrtki, a HGK je zasad identificirao tri ‘problematične’, i to njemačku DAD GmbH, nizozemsku EU Business Register te švicarsku tvrtku Intercable Verlag, nije, kako ističu u Komori, u skladu s dobrim poslovnim običajima i moglo bi skupo koštati.

Naime, nudeći hrvatskim tvrtkama uvrštenje u inozemne adresare, na mail pošalju obrazac koji za ilustraciju sadrži osnovne podatke o hrvatskoj tvrtki koje je potrebno dopuniti ili izmijeniti. Od tvrtke se traži da točnost upisanih podataka ovjeri svojim potpisom i pečatom. Međutim, na dnu obrasca sitnim je slovima navedeno da je usluga objavljivanja oglasa naplativa, odnosno da je zapravo riječ o narudžbi, tj. ugovoru kojim hrvatska tvrtka naručuje objavljivanje svojih podataka u internetskom i/ili CD izdanju adresara, i to za razdoblje od nekoliko godina unaprijed i po cijeni od nekoliko stotina eura do čak tisuću godišnje.

 

– U zaglavlju nekih obrazaca ponekad je istaknuta informacija da je objava podataka o tvrtki u adresaru besplatna, ali samo u slučajevima kad obrazac nije potpisan ni ovjeren. Sve to navodi na zaključak da je obrazac osmišljen sa svrhom da se svjesno obmanu tvrtke koje ga potpisuju. Te je ugovore gotovo nemoguće retroaktivno otkazati – upozoravaju u HGK.

 

Obveza doprinosa za člana uprave – stranca koji nije zaposlen u RH

Propisivanjem osnovice za obračun doprinosa u slučaju kada su zaposlenici društva ujedno i članovi uprave postavilo se pitanje statusa, odnosno obveze obračunavanja doprinosa kada su članovi uprave osobe nerezidenti RH.

Naime, izmjenama Zakona o doprinosima (Nar. nov, br. 115/16) propisano je da se za osobe, koje su istovremeno i zaposlenici društva i članovi uprave u tom društvu, moraju obračunavati propisani doprinosi na osnovicu koja za 2017. iznosi 5.030,35 kn, za puno radno vrijeme (čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima). Ako je osoba zaposlena na nepuno radno vrijeme, propisana osnovica se umanjuje razmjerno satima rada.

Za strance, članove uprave u društvima u RH, koji u pravilu nisu zaposleni u tim društvima, valja prije svega utvrditi jesu li u sustavu osiguranja države čiji su rezidenti ili ne.

 

KADA SU STRANCI DUŽNI OSIGURATI SE KAO ČLANOVI UPRAVE?

Prije svega valja utvrditi jesu li članovi uprave – stranci zaposleni/samozaposleni u drugoj državi članici EU ili državi s kojom RH ima ugovor o socijalnom osiguranju.

Naime, sukladno propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, navedene su osobe dužne osigurati se kao članovi uprave samo ako nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi (čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju), odnosno ako nisu obvezno zdravstveno osigurane temeljem rada kod druge pravne osobe u RH ili drugoj državi članici (čl. 7. st. 1. toč. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Iz navedenoga slijedi da za:

  1. članove uprave koji dolaze iz drugih država članica EU, a koji donesu potvrdu A1 (koja vrijedi za članice EU, EGP – Island, Norvešku i Lihtenštajn, i Švicarsku) te
  2. članove uprave iz zemalja s kojima RH ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju (BiH, CG, Makedonijom, Srbijom, Turskom) a donesu potvrde propisane ugovorima

ne postoji obveza obračuna doprinosa jer su već osigurani po nekoj drugoj osnovi. Pritom potvrde moraju biti izdane od nadležnog stranog nositelja obveznih osiguranja i ne smiju biti starije od šest mjeseci (čl. 239. st. 2. Pravilnika o doprinosima).

 

Ako stranac, član uprave društva u RH, nije zaposlen u tom društvu,
a nema odgovarajuću potvrdu, plaća doprinose na osnovicu od 7.739 kn (za 2017.)

KADA POSTOJI OBVEZA UPLATE DOPRINOSA?

Međutim, članovi uprave koji dolaze iz prethodno navedenih zemalja a ne pribave propisane potvrde, kao i članovi uprave iz trećih zemalja s kojima RH nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, dužni su plaćati doprinose (MO, ZO, zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje) na osnovicu propisanu čl. 92. Zakona o doprinosima koja za 2017. iznosi 7.739,00 kn (prosječna plaća RH za razdoblje I. – VIII. prethodne godine). Ukupan iznos svih doprinosa na propisanu osnovicu je 2.878,91 kn, s dospijećem do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Pritom obvezu doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi Porezna uprava utvrđuje rješenjem. Iz odredbe čl. 90. Zakona o doprinosima proizlazi da su članovi uprave sami i obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa što znači da iznos doprinosa podmiruju na svoj teret.

OPOREZIVANJE NAKNADA I JOPPD

Vezano uz oporezivanje naknade isplaćene članu uprave, ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u nastavku: ugovor)  u pravilu je dano pravo državi izvora da oporezuje tu naknadu te se isplaćeni primitak oporezuje na način propisan za drugi dohodak. Pritom napominjemo da pri isplati treba pogledati ugovor za zemlju čiji je član uprave rezident.

Ako se isplaćuje naknada:

  • članu uprave koji ima potvrdu A1/potvrdu propisanu ugovorom o socijalnom osiguranju, a RH ima ugovor  s državom rezidentnosti člana uprave, isplatitelj će obračunati samo porez na dohodak po stopi od 24%, bez prireza. Pri popunjavanju Obrasca JOPPD, koji se podnosi na dan isplate/sljedeći radni dan, na str. B upisuju se oznake u polja: 6.1. – 4001, 6.2. – 4037, 10.1. 10.2. – godina isplate,
  • članu uprave koji nema A1/potvrdu odnosno dolazi iz zemlje s kojom nemamo ugovor o socijalnom osiguranju, isplatitelj će obračunati i doprinose i porez po stopi od 24%, bez prireza (JOPPD, str. B: 6.1. – 4002, 6.2. – 4035, 10.1. i 10.2. – godina isplate.

– izvor: http://www.poslovni-info.eu

Prosječna mjesečna neto plaća premašila iznos od 6000 kuna!

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca te je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 6022 kune što je 128 kuna više nego u veljači.

Ožujak je četvrti mjesec zaredom u kojem neto plaća raste brže od bruto plaće i u kojem nominalan rast plaća nadmašuje njihov realan rast. Tako je prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u ožujku prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8 109 kuna, što je 179 kuna više nego u veljači te 284 kune ili 3,6% više nego u ožujku 2016. godine, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u ožujku ove godine iznosila 6 022 kunei bila je 128 kuna veća nego u veljači ove godine te 300 kuna ili 5,2% viša nego u ožujku 2016. godine. Uzimajući u obzir rast potrošačkih cijena, u realnom je izrazu bruto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,5%, a neto plaća za 4,1%.

 

Rast će se nastaviti

– Tendencija rasta plaća nastavit će se i u narednom razdoblju zbog uspostavljenoga gospodarskog rasta, povoljnijih kretanja na tržištu rada i utvrđenog rasta plaća u državnom i javnom sektoru, kazao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Na temelju obrade dosad objavljenih podataka proizlazi da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom kvartalu ove godine iznosila 7 983 kune, što je 2,9% više nego u prvom kvartalu 2016. godine.

Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 937 kuna, što je nominalno 4,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine.

I u drugim zemljama Europske unije gospodarski je rast popraćen porastom plaća i time poduprt povećanjem domaće potrošnje. Pritom se, među sličnim zemljama, proširio krug zemalja koje ostvaruju prosječnu mjesečnu bruto plaću višu od tisuću eura pa su uz već uobičajenu Sloveniju (1 624 euro) i Hrvatsku (1 093 eura) u tu skupinu zemalja u ožujku ušle Poljska (1 067 eura) i Slovačka (1 033 eura).

Prema visini bruto plaće slijede Mađarska (963 eura), Crna Gora (762 eura), Bosna i Hercegovina (678 eura), Rumunjska (724 eura), Makedonija (536 eura) te Srbija i Bugarska (530 eura).

Pri utjecaju izmjena u porezu na dohodak tijekom ove godine bilježit će se viša dinamika rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću, dok će zbog povratka inflacije realan rast plaća biti niži od nominalno izraženog, napominju iz HGK.

Tendencija rasta plaća na godišnjoj razini nastavljena je tako i u prva tri ovogodišnja mjeseca, s tim da se od prosinca prošle godine bilježe promjene u dinamici kretanja bruto i neto plaće te u odnosu realne i nominalne plaće. Naime, od početka ove godine na snazi su promjene u oporezivanju dohotka koje su omogućile porast neto plaće, uključujući tu i plaću za prosinac prošle godine koja je isplaćena u siječnju ove godine prema novim poreznim propisima. Zbog toga dinamika rasta neto plaće, koja je do prosinca prošle godine zaostajala za bruto plaćom, ponovno nadmašuje rast bruto plaće, stoji u priopćenju Hrvatske gospodarske komore.
Izvor:http://www.24sata.hr/news/prosjecna-mjesecna-neto-placa-premasila-iznos-od-6000-kuna-525708

Plaćanje u stranoj gotovini!

Trgovačka društva, obrtnici i druge osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost osnovna sredstva, materijal, robu ili usluge koje nabavljaju iz inozemstva (a i tuzemstva) često namjeravaju platiti u EUR-ima ili drugoj stranoj gotovini. Ovdje treba biti oprezan, jer iako je devizno poslovanje liberalizirano još početkom ovog desetljeća i nadalje postoje ograničenja.

Uvjeti i načini plaćanja nabavljenih roba i usluga u stranoj gotovini propisani su Zakonom o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 93/03 – 76/13), Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji (Nar. nov., br. 111/05 i 16/15), te Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci (Nar. nov., br. 48/10).

 

Odredbe ovih propisa dužni su primjenjivati rezidenti:

  • pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (osim njihovih podružnica u inozemstvu),
  • podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca u RH,
  • trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost.

Rezident može platiti nerezidentu u stranoj gotovini i čekovima po osnovi uvoza odnosno stjecanja robe i usluga. No, za svako plaćanje u stranoj gotovini, rezidenti su dužnipodići sredstva sa svog deviznog računa u banci ili ih kupiti od banke.

Sredstava na deviznom računu rezident može steći naplatom potraživanja od nerezidenta u stranim sredstvima plaćanja, kreditom odnosno zajmom primljenim od nerezidenta, pologom naplaćene strane gotovine (ako rezident obavlja djelatnost za koju je dopuštena naplata u stranoj gotovini) ili kupnjom od banke.

Rezidenti koji obavljaju gospodarsku djelatnost nemogu  stranu gotovini pribaviti kupnjom u mjenjačnici. Naime, ovlašteni mjenjači smiju mjenjačke poslove obavljati samo s fizičkim osobama – građanima.

PODIZANJE STRANE GOTOVINE

Rezidenti su pri podizanju strane gotovine sa svog računa u banci dužni dostaviti račun, ugovor ili predračun. Ako se podizanje strane gotovine s računa obavlja na osnovi predračuna rezident je dužan u roku 60 dana od dana podizanja strane gotovine podnijeti banci dokaz da je gotovina iskorištena za plaćanje ili gotovinu vratiti na svoj devizni račun u banci.

IZNOŠENJE STANJE GOTOVINE IZ ZEMLJE

Osobe koje ulaze u EU  ili izlaze iz EU, odnosno izlaze iz Republike Hrvatske u treće zemlje duže su Carinskom uredu na graničnom prijelazu prijaviti prijenos (iznošenje) gotovine u vrijednosti od 10.000,00 EUR ili većoj.

PLAĆANJE U ZEMLJI

Rezident može drugom rezidentu plaćati u stranim sredstvima plaćanja odnosno stranoj gotovini samo:

  • pri kupoprodaji robe s carinskog skladišta i na izdvojenim mjestima carinskog, trošarinskog ili poreznog skladišta;
  • pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta fizičke osobe, za uslugu koju je pružio nerezident;
  • za isplatu i povrat troškova službenog puta i drugih troškova povezanih s time u drugoj državi uključujući terenski dodatak.

Izvor: http://poslovni-info.eu/sadrzaj/financije/placanje-u-stranoj-gotovini/